Audio knjige javile su se kao potreba da se pragmatično iskoristi vreme i skloni u neki drugi svet od užurbanog života. Nekadašnja novinarka Hrvatskog radija Ljubica Letinić i dramska tonmajstorica Lana Deban pokrenule su digitalnu biblioteku do koje se dolazi aplikacijom Book&Zvook i na taj način zajedno sa ljubiteljima knjiga zaronile u svet zvuka. Intervjuisala Dragana Ilić.
KK: Kada ste počele da razmišljate o kreiranju platforme za audio knjige i koliko vremena je proteklo od ideje do realizacije?
B&Z: U projekt kreiranja platforme za audio knjige upustile smo se kad smo shvatile da bez nje nema smisla proizvoditi audio knjige. Na velikim svjetskim servisima za slušanje knjiga nema mjesta knjigama iz naših, malih jezika. A praksa slušanja toliko se raširila da nam se učinilo kako je sazreo trenutak za našu davnu ideju. Nas dvije na radiju tijesno surađujemo zadnjih dvadesetak godina i o audio knjigama smo maštale već dugo.
Pametna tehnologija učinila je audio knjigu lako dostupnom, danas u mobilnim uređajima putem aplikacije kao što je naša možete pohraniti sate različitih knjiga, osloniti se na tu aplikaciju da za vas pamti do kud ste stigli sa slušanjem, možete voditi svoje bilješke, slušati u bilo kojoj prilici, na putu, uz hobi, rekreaciju ili u dugim čekanjima – dakle, s pojavom pametnih uređaja audio knjige postaju silno popularne i pokazuju se kao dobar pratilac užurbanoj ili usamljenoj svakodnevici.
Htjele smo raditi audio knjige pa smo izgradile svojevrsni ‘dućan za njih, a u njega može ući svatko tko ima mobitel ili tablet. Tako je nastao book&zvook. Znale smo da na hrvatskom jeziku postoji nekolicina audio naslova snimljenih po komercijalnim kriterijima, dakle, izvan produkcije biblioteke za slijepe i slabovidne, pa smo, producirajući svoje knjige, prikupljale postojeće naslove dok je tvrtka ‘Undabot’ iz Zagreba razvijala kod za aplikaciju book&zvook.
Za nas je posebno otkriće bila činjenica da smo u Beogradu, u depou produkcije Reflektor Vladimira Arsenijevića i Aleksandra Sukibana otkrile nekoliko vrijednih audio naslova od kojih valja posebno istaknuti ‘Grobnicu za Borisa Davidoviča’ Danila Kiša u interpretaciji Mikija Manojlovića i roman ‘Komo’ Srđana Valjarevića u čudesnom čitanju pokojnog glumca Nebojše Glogovca. Od knjiga iz te edicije, po popularnosti na našoj ljestvici izdvaja se i Arsenijevićev roman ‘U potpalublju’ kojeg je suvereno pročitao Nikola Đuričko.
Aplikacija je aktivna od prosinca (decembar) prošle godine, ovog trenutka imamo svega dvadesetak knjiga i nekoliko tisuća korisnika, a taj broj stalno raste. Fokus nam je na produkciji novih naslova, na pokretanju produkcije i izvan našeg studija, a onda i izvan Zagreba. Naš će projekt imati punog smisla tek kad se biblioteka bude redovito obnavljala novim naslovima iz Sarajeva i Beograda.
KK: Prema vašem mišljenju kakvo mesto zauzima knjiga u današnjem svetu?
B&Z: Nezavidno. Mlađe generacije odrastaju u uvjetima koji ih zakidaju za jednu važnu sposobnost, za moć usmjeravanja pažnje, a bez nje nema čitanja. Za što smo sve zakinuti bez čitanja, znaju samo oni koji čitaju. Naš je projekt u tom smislu i gesta prema tim novim generacijama, jer je audio knjiga jedan alternativni put do teksta, knjiga mlađim generacijama dostupna kroz medij koji im je blizak; kažemo novi, a ustvari prilično star način čitanja. U mnogim našim medijskim nastupima ističemo čovjekovu evolucijsku adaptiranost na slušanje i učenje slušanjem.
KK: Kakva je disciplina čitanja, a kakva slušanja knjiga? Smatrate li da će audio knjige biti sve popularnije u budućnosti?
B&Z: Vjerujemo da će audio knjige biti sve popularnije u budućnosti, ali ne mislimo i da bi ikada mogle ili trebale istisnuti klasičnu knjigu. Riječ je o različitim doživljajima. Zvuk na naš mozak ima specifične učinke, pa je tako i učinak primanja narativa kroz zvuk drugačiji od onog kroz pisani znak. Recimo da je osjetilniji. Događa se nešto sasvim jedinstveno u tom bliskom, intimnom dodiru s ljudskim glasom. Slušanje je, osim toga, i dobra vježba koncentracije, i nama odraslima, a pogotovo djeci.
KK: Koliko Book&Zvook aplikacija koristi deci i da li imate uvid kog uzrasta su najčešće vaši korisnici?
B&Z: Nažalost, nemamo statističke podatke o dobi djece koja slušaju kroz aplikaciju, ali je naša ‘Ježeva kućica’, poema Branka Ćopića kojom je za mnoge od nas započinjala književnost na našem jeziku, a koju smo u bogatom zvučnom aranžmanu snimile u suradnji sa sedmero istaknutih hrvatskih glumaca, naslov koji je uvjerljivo najviše puta preuzet. Svaki peti posjetitelj aplikacije spustio je Kućicu u svoj telefon. Ta je statistika potaknuta time što Kućicu nudimo besplatno, svjesne da mnogima naše knjige ostaju nedostupne, ali je i pokazatelj da za slušanjem ima potrebe, da je Ćopić i dalje popularan, da će mnogi roditelji posegnuti za takvim sadržajem i ponuditi ga svom djetetu u zamjenu za vizualni sadržaj, jer im ovaj potiče maštu i obuzima ih na način koji oslobađa, a ne sputava. Za djecu je dobrobit od slušanja knjiga još daleko veća nego za njihove roditelje.
KK: Kako birate sadržaj koji će se naći na platformi i koje knjige biste svima preporučile?
B&Z: Na svojevrsnoj čistini, s otvorenim prostorom u svim smjerovima, mi se osjećamo i nadahnuto i prestravljeno. Treba pročitati sve što vrijedi čitanja, a toga je mnogo. Za sad s ponosom izdvajamo roman ‘Proljeća Ivana Galeba’ Vladana Desnice, jer je monumentalan na razini jezika i audio produkcije. Naš najnoviji naslov je ‘Crni molitvenik’, poezija Marka Tomaša u njegovoj interpretaciji. Snimamo najnoviji prijevod zbirke priča Rumene Bužarovske, a najavljujemo i publicističku ediciju, još novih čitanja klasika, lektire i naslove za djecu.
Foto: Vedran Peteh
