Već nekoliko godina je prošlo od kada se, po prvi put, u Srbiji pojavila otvorena (pop-up) biblioteka i to u epicentru stecišta kulturno-umetničkog znanja u Beogradu – u okviru Filološkog i Filozofskog fakulteta – a na inicijativu Goethe instituta. Nažalost, od tada je vrlo malo učinjeno na umnožavanju ovakve vrste izvora pisane reči, što se ne može reći za neke od razvijenijih zemalja u svetu, gde je to već duže vreme trend – u obliku veličanstvene kolaboracije kulturnih ustanova i dizajnera. 

Rešenja su brojna i zadivljujuće šarolika. Najpoznatije su instalacije, kreirane od strane poznatih dizajnera i arhitekata, one u Tel Avivu, Njujorku, Gentu i Meksiko Sitiju. One se, pored dizajna, ističu čudnim izborom lokacija – vinogradi, telefonske govornice, autobuske stanice, pa čak i sam njujorški Vol Strit.

Zbog neprestanog razvitka internet života, ljudi masovno napuštaju davno ustaljene stvaralačke kanale, u koje se ubraja i knjiga u „opipljivoj“, neelektronskoj formi. Biblioteke i knjižare se zatvaraju, zamenjuju ih kompjuterski centri, a čitaoci, ali i institucije, postaju zanemareni. Tako se, pre izvesnog vremena, u Narodnoj Biblioteci u Beogradu dogodila neoprostiva greška – u reorganizaciji arhive, bačen je veliki broj vrednih primeraka književnih dela iz bivše dvorske biblioteke.

Revoltirani takvim postupcima i ophođenjem novijih generacija prema umetnosti, jedan broj profesora, studenata i umetnika iz celog sveta užurbano formira grupe za očuvanje tradicionalnih izvora znanja. Tako je, iz sličnih potreba, nastao čuveni pokret „Occupy“ („Zauzmi“), koji, uz podizanje svesti o lošoj ekonomiji i političkom sistemu, za zadatak ima i postavljanje umetničkih instalacija svih vrsta u, možda, najneobičnijim prostorima. Kod nas se to može videti kroz primer „zauzimanja“ kasarne „Arčibald Rajs“ u Novom Sadu, a u svetu kroz, na primer, okupiranje Zukoti parka, usred poslovne oblasti „Vol Strit“ u Njujorku, gde je u Septembru 2011. godine, podeljeno i razmenjeno preko 5000 knjiga.

Foto: Pexels

Rajan Mek iz „Huffington Post“-a je o tome pisao na svom blogu: „Ti ljudi veruju u promenu i u to da je njen najvažniji segment snaga sopstvene inicijative…bila ona krupna ili jednostavna. Ovi pioniri novootkrivenih putanja čovečanstva su odlučili da se budućnost neće pisati za njih, već će je oni ispisivati. Kako je blistava budućnost njihova i onih koje budu dotakli svojim radom!“, impresionirano piše Mek.

Nije potrebna snažna moć zapažanja da bi se primetila užurbanost savremenog čoveka, nemar prema zadovoljstvima koja svako može priuštiti – kao što su mašta, trenuci poptune relaksacije, mentalna putovanja. Uzevši to u obzir, pop-up bilblioteke su stvorene kako bi iskoristile zapostavljeni javni prostor, izmestile knjige iz prašnjavih zgrada, ohrabrile ljude da čitaju u vreme i na mestima na kojima im to nikada nije padalo na pamet. Instalacija mini-biblioteke u telefonskoj govornici arhitekte Džona Loka u Njujorku, ili, pak, redovi polica sa knjigama, savršeno uklopljeni u vinogradski krajolik, kao deo koncepta Masima Bartolinija u Belgiji podjednako su umetnička dela koliko i poziv na kulturnu revoluciju.

Ideja je tako snažna da su takve biblioteke sada korišćenije i posećenije nego većina klasičnih, a praktičnost njihovog postavljanja se više puta pokazala dobrodošlom. Na primer, nakon udara uragana Sendi u SAD, pokret U.L.U. pomogao je da se postave na stotine pop-up biblioteka, kao zamena za sve javne i privatne biblioteke srušene tokom te katastrofe. Isto tako, s obzirom na to da je (po navodima novina „The Guardian“) u Ujedinjenom Kraljevstvu 2012. godine zatvoreno preko 200 biblioteka, te male pop-up tvorevine su se pokazale izuzetno korisnim, kako je ogroman broj stanovnika tada ostao bez mogućnosti da pronađe omiljeno štivo.

U kulturu se, opšte je poznato, nažalost ne ulaže koliko bi trebalo. Ali, da je knjiga i pored interneta i dalje „u trendu“ pokazuje rastući broj uličnih knjižara, revolucionarnih studentskih pokreta, književnih manifestacija i mladih umetnika u Beogradu i u Srbiji uopšte – a to svakako uliva nadu.

Piše: Ariel Cemović


Kako ti se svideo tekst?

Ne razumem Ne razumem
2
Ne razumem
Ne sviđa mi se Ne sviđa mi se
9
Ne sviđa mi se
Zanimljivo Zanimljivo
8
Zanimljivo
korisno korisno
7
korisno
okej okej
6
okej
divno divno
5
divno
Predivno Predivno
4
Predivno
Super Super
9
Super