U fokusu Trinaestog izdanja Međunarodnog festivala dokumentarnog filma Beldocs, koji će biti održan od 3. do 10. septembra u Beogradu, biće norveška kinematografija. Kroz šest filmova publika će biti u prilici da vidi vitalnost i snagu norveške kinematografije i hrabrost tamošnjih autora da se uhvate u koštac sa opasnim temama ili da oslikaju gotovo neizvodljive odiseje.

Kon-Tiki

Upravo ovo poslednje sadržano je u filmu „Kon-Tiki” (1950) Tora Hejerdala, koji je nagrađen Oskarom.

Godine 1947. norveški istraživač i antropolog Hejerdal zajedno sa petoricom muškaraca splavom je preplovio Pacifik. Putovanje dugo 8.000 km, trajalo je 101 dan i izrodilo na hiljade metara snimljenog materijala. Zbog vremenskih uslova, slane vode i korozijom oštećene kamere, samo polovina je sačuvana, što nije umanjilo šanse da nastane impresivan dokumentarni film.

„Gunar se opušta”

Gunar se opušta” (2003), ličan dokumentarac Gunara Hala Jensena, priča je o rediteljevom putovanju kroz prošlost, od ranog detinjstva do sazrevanja i odrastanja. Svež i sirov u formi, uz humor ali i narcisizam u funkciji pokretačke snage, Jensenov glas vodi publiku kroz lavirinte njegove duše.

Foto: Beldocs promo/ Film “Gunar se opušta”

Blackhearts

Blackhearts” (2017) Kristijana Falka i Frederika Horna Akselsena donosi novi uvid u zloglasnu norvešku black-metal scenu, ali iz radikalno novog ugla.

Istražujući kako se muzička scena razvija kroz kulturne, religijske i političke barijere, film vodi na putovanje kroz Latinsku Ameriku, Evropu i Bliski istok u pratnji trojice okorelih black-metalaca koji potiču iz ekstremnih religijskih i političkih sredina.

Hektor, Kaiadas i Sina spremni su da prihvate rizik da budu uhapšeni, proterani pa čak i pogubljeni kako bi svirali black metal i živeli njegovu ideologiju.

Rat umetnosti

Prateći grupu konceptualnih umetnika sa zapada u Severnoj Koreji (među kojima i kontroverznog Norvežanina Mortena Trovika), u zemlji u kojoj je bilo kakva apstraktna umetnost zabranjena, „Rat umetnosti” (2019) Tomija Guliksena svojom hrabrošću slika svet na ivici nuklearnog rata.

iČovek

Dokumentarac „iČovek” (2019) bavi se jednim od najvećih pitanja našeg vremena: kako će se društvo nositi sa izazovima veštačke inteligencije? Pošto veštačka inteligencija može do beskonačnosti da uveća čovekov potencijal da čini dobro, ali je isto tako osposobljena da doprinese totalitarističkom nadzoru i izvrtanju istine, rediteljka Tonje Hasen Šaj pita se da li ćemo dozvoliti da upotreba ovako moćne tehnologije otvori Pandorinu kutiju nepoznatog sadržaja, koja će diktirati našu budućnost?

Arktičke kamile

Arktičke kamileKarla Emila Rikardsena na duhovit način priča humanu priču o bratu i sestr. Pošto požele konja za kućnog ljubimca, od roditelja dobijaju dve baktrijske (dvogrbe) kamile. To porodicu vodi na ekspediciju u Mongoliju u potrazi za profesionalnim dreserom koji će prihvatiti njihov poziv i doći u Norvešku kako bi dresirao njihove dve kamile.


Program Fokus Norveška su podržali Ambasada Kraljevine Norveške u Beogradu i njegova ekselencija ambasador Jern Jelstad, kao i Norveški filmski institut (NFI).

Svi filmovi će biti prikazivani uz prisustvo autora sa kojima će publika moći da razgovara.


Pročitajte još i:

Retrospektive Kler Simon i Mako Sajko na predstojećem Beldocsu

Uspon Džordana Pitersona na predstojećem Beldocs-u


Trinaesto izdanje Međunarodnog festivala dokumentarnog filma Beldocs 2020, koji je ove godine odloženo zbog pandemije korona virusa, umesto u maju biće održano od 3. do 10. septembra na nekoliko lokacija u Beogradu.

U bogatom festivalskom programu, koji je četvrti put zaredom dobio podršku Evropske unije kroz program Kreativna Evropa MEDIA, biće prikazano više od 120 dokumentarnih filmova i VR/AR sadržaja.

Foto: Beldocs promo/ Film „iČovek”


Kako ti se svideo tekst?

Ne razumem Ne razumem
8
Ne razumem
Ne sviđa mi se Ne sviđa mi se
5
Ne sviđa mi se
Zanimljivo Zanimljivo
4
Zanimljivo
korisno korisno
3
korisno
okej okej
2
okej
divno divno
1
divno
Predivno Predivno
10
Predivno
Super Super
5
Super
Kulturni kišobran
Kulturni kišobran je nastao u želji da se promovišu kultura i kulturni događaji u Srbiji i regionu. Vremenom, shvatili smo da takođe želimo da budemo i platforma za mlade i neafirmisane, ali i ostvarene umetnike, pesnike, muzičare, glumce, slikare i sve one koji na neki način doprinose očuvanju kulture.