U okviru projekta Svetlost svitaca četrnaest srednjoškolaca je ovog leta, zajedno sa istoričarima i umetnicama iz Srbije i Nemačke, osmislilo i kreiralo multimedijalnu šetnju na lokaciji bivšeg logora. Rezultati njihovog rada sada su dostupni putem aplikacije koja se može preuzeti sa sajta Filmskog festivala Slobodna zona.  

Rajko Petrović, direktor Filmskog festivala Slobodna zona koji koordinira projektom, izjavio je da je sav ovaj rad nastao pre svega iz velike potrebe da se neguje kultura sećanja, ali i da se izađe na kraj sa sve brojnijim dezinformacijama: „Danas kada odemo na ovu lokaciju, skoro da ne možemo da nađemo nijedan izvor gde bismo mogli da dobijemo osnovne informacije.” On je dodao da je upravo zbog toga naziv projekta vrlo simboličan: „Svi mladi ljudi koji su radili na ovoj aplikaciji predstavljaju neku vrstu svetlosti u tom okruženju mraka, zaborava i tame.”

Svetlost svitaca ima i dodatnu vrednost jer predstavlja odličan primer vršnjačke edukacije i prenošenja znanja među mladima. Istoričar Aleksandar Todosijević, predsednik Udruženja za društvenu istoriju Euroclio iz Srbije, navodi da ova tema zauzima važno mesto u obrazovanju: „Sva istraživanja pokazuju da mladi danas slabo poznaju istoriju. Mnogo je pogrešnih tumačenja i dezinformacija koje nalaze svoje mesto u javnom diskursu.” On je podsetio da je Beograd bio jedinstven grad u Evropi tokom okupacije u Drugom svetskom ratu, s obzirom na to da su u samom gradskom jezgru postojala čak tri logora – Staro sajmište, Banjica i Topovske šupe. „Želeli smo da skrenemo pažnju mladima na važnost ovog mesta na kojem su stradali Jevreji, Srbi, Romi i svi oni koji su bili protivnici nacista.”

Na kreiranju sadržaja za aplikaciju učestvovali su mladi iz Beograda, Novog Sada, Novog Pazara, Valjeva, Leskovca, Bečeja i Subotice. Njima je pomogao tim umetnica i umetnika iz Nemačke i Srbije, pod čijim su mentorstvom, kroz četiri radionice, kreirali autentičan sadržaj za vođenu turu po Sajmištu. Radionice su vodile pozorišna rediteljka Suzan Hrudina iz pozorišne trupe Spreeagenten iz Berlina, umetnica performansa Elana Kac, dizajnerka svetla Milica Komlenić-Vukić i video umetnica Branka Pavlović. Za koncept aplikacije bili su zaduženi dramaturškinja Maša Seničić i reditelj Nikola Polić. Stručni konsultanti na projektu bili su istoričari Nataša Kostić i Milovan Pisari.

Branka Pavlović jedna je od umetnica koja je sa ekipom srednjoškolaca radila na osmišljavanju sadržaja. Prema njenim rečima, ova aplikacija predstavlja svojevrsni virtuelni spomenik svim žrtvama, kao i samom prostoru Starog sajmišta, koji je pun konflikata, ali i skrivene lepote. „Radili smo sa izvanrednim mladim ljudima koji imaju mnogo talenata i koji su dali lični pečat ovoj priči”, tvrdi Pavlović. „Oni su koristili arhivski materijal, brojna originalna svedočanstva, pisma i fotografije, da bi potom uz pomoć glume, scenskog pokreta, pa čak i svetlosnih instalacija i instalacija u javnom prostoru, napravili više od 25 video sadržaja, kao i druge tekstualne i audio formate. Aplikacija Svetlost svitaca povezuje prošlost i sadašnjost na neočekivane načine, a njena najveća vrednost je što je priča o Starom sajmištu ispričana iz perspektive mladih ljudi danas i namenjena njihovim vršnjacima kao poziv na razmišljanje i stvaranje.”

Učenik Gimnazije Novi Pazar Adem Tutić kazao je da se tokom rada na projektu njegov doživljaj samog mesta menjao iz dana u dan: „Kako su dani prolazili, ulazili smo u nove perspektive i gledali na to mesto drugačijim očima. Svu tu napetost i teške informacije uspeli smo da svarimo kroz svoje autorske radove i prilagodimo ih aplikaciji.” Njegova želja je da ovu aplikaciju posebno koriste profesori i učenici na svojim vannastavnim aktivnostima.

Nevena Mitrović, učenica Pete beogradske gimnazije, priznala je da nije znala mnogo toga o Starom sajmištu, osim da je tu nekada bio logor. „Prvi put kada smo došli na Sajmište osetila sam neku nelagodu. Shvatila sam da je to mesto koje je proživelo mnogo toga, a da mi sada treba da doživimo sve to kroz dve sedmice”, objasnila je ona, dodajući kako joj je rad na projektu bio značajno lakši kako zbog mentorskog dela, tako i zbog saradnje sa vršnjacima.  

Aplikacija Svetlost svitaca može da se preuzme potpuno besplatno sa sajta Filmskog festivala Slobodna zona, a uskoro će pored srpskog, ceo sadržaj biti dostupan i na engleskom jeziku. 

Projekat Svetlost svitaca realizuje Filmski festival Slobodna zona uz podršku Fondacije Sećanje, odgovornost, budućnost (EVZ) iz Berlina i saradnju Fondacije Fond B92 (program Slobodna zona junior), Centra za primenjenu istoriju, Udruženja za društvenu istoriju – Euroclio, nezavisne pozorišne trupe Spreeagenten iz Berlina i CeDiS, Freie Universität Berlin.

Foto: Promo

The post Preuzmite aplikaciju za obilazak Starog sajmišta appeared first on Kulturni kišobran.

„Zahvaljujemo svim ljubiteljima kulture koji nam preuzimanjem aplikacije pomažu u širenju naše zajednice, kao i u širenju kulture uopšte“, kaže Nikola Spasić, koji je kreirao aplikaciju.

Aplikaciju možete da preuzmete na Google Play-u na ovom linku. Vezija za Apple uređaje biće dostupna uskoro.

Kulturni kišobran je portal o kulturi nastao u želji da se promovišu kultura i kulturni događaji u Srbiji i regionu. Vremenom, shvatili smo da takođe želimo da budemo i platforma za mlade i neafirmisane, ali i ostvarene umetnike, pesnike, muzičare, glumce, slikare i sve one koji na neki način doprinose očuvanju kulture.

PREUZMITE NAŠU APLIKACIJU

Foto: Promo

The post Više od 500 preuzimanja naše aplikacije! appeared first on Kulturni kišobran.

KK: Kada ste počele da razmišljate o kreiranju platforme za audio knjige i koliko vremena je proteklo od ideje do realizacije?

B&Z: U projekt kreiranja platforme za audio knjige upustile smo se kad smo shvatile da bez nje nema smisla proizvoditi audio knjige. Na velikim svjetskim servisima za slušanje knjiga nema mjesta knjigama iz naših, malih jezika. A praksa slušanja toliko se raširila da nam se učinilo kako je sazreo trenutak za našu davnu ideju. Nas dvije na radiju tijesno surađujemo zadnjih dvadesetak godina i o audio knjigama smo maštale već dugo.

Pametna tehnologija učinila je audio knjigu lako dostupnom, danas u mobilnim uređajima putem aplikacije kao što je naša možete pohraniti sate različitih knjiga, osloniti se na tu aplikaciju da za vas pamti do kud ste stigli sa slušanjem, možete voditi svoje bilješke, slušati u bilo kojoj prilici, na putu, uz hobi, rekreaciju ili u dugim čekanjima – dakle, s pojavom pametnih uređaja audio knjige postaju silno popularne i pokazuju se kao dobar pratilac užurbanoj ili usamljenoj svakodnevici.

Htjele smo raditi audio knjige pa smo izgradile svojevrsni ‘dućan za njih, a u njega može ući svatko tko ima mobitel ili tablet. Tako je nastao book&zvook. Znale smo da na hrvatskom jeziku postoji nekolicina audio naslova snimljenih po komercijalnim kriterijima, dakle, izvan produkcije biblioteke za slijepe i slabovidne, pa smo, producirajući svoje knjige, prikupljale postojeće naslove dok je tvrtka ‘Undabot’ iz Zagreba razvijala kod za aplikaciju book&zvook.

Za nas je posebno otkriće bila činjenica da smo u Beogradu, u depou produkcije Reflektor Vladimira Arsenijevića i Aleksandra Sukibana otkrile nekoliko vrijednih audio naslova od kojih valja posebno istaknuti ‘Grobnicu za Borisa Davidoviča’ Danila Kiša u interpretaciji Mikija Manojlovića i roman ‘Komo’ Srđana Valjarevića u čudesnom čitanju pokojnog glumca Nebojše Glogovca. Od knjiga iz te edicije, po popularnosti na našoj ljestvici izdvaja se i Arsenijevićev roman ‘U potpalublju’ kojeg je suvereno pročitao Nikola Đuričko.

Aplikacija je aktivna od prosinca (decembar) prošle godine, ovog trenutka imamo svega dvadesetak knjiga i nekoliko tisuća korisnika, a taj broj stalno raste. Fokus nam je na produkciji novih naslova, na pokretanju produkcije i izvan našeg studija, a onda i izvan Zagreba. Naš će projekt imati punog smisla tek kad se biblioteka bude redovito obnavljala novim naslovima iz Sarajeva i Beograda.

KK: Prema vašem mišljenju kakvo mesto zauzima knjiga u današnjem svetu?

B&Z: Nezavidno. Mlađe generacije odrastaju u uvjetima koji ih zakidaju za jednu važnu sposobnost, za moć usmjeravanja pažnje, a bez nje nema čitanja. Za što smo sve zakinuti bez čitanja, znaju samo oni koji čitaju. Naš je projekt u tom smislu i gesta prema tim novim generacijama, jer je audio knjiga jedan alternativni put do teksta, knjiga mlađim generacijama dostupna kroz medij koji im je blizak; kažemo novi, a ustvari prilično star način čitanja. U mnogim našim medijskim nastupima ističemo čovjekovu evolucijsku adaptiranost na slušanje i učenje slušanjem.

KK: Kakva je disciplina čitanja, a kakva slušanja knjiga? Smatrate li da će audio knjige biti sve popularnije u budućnosti?

B&Z: Vjerujemo da će audio knjige biti sve popularnije u budućnosti, ali ne mislimo i da bi ikada mogle ili trebale istisnuti klasičnu knjigu. Riječ je o različitim doživljajima. Zvuk na naš mozak ima specifične učinke, pa je tako i učinak primanja narativa kroz zvuk drugačiji od onog kroz pisani znak. Recimo da je osjetilniji. Događa se nešto sasvim jedinstveno u tom bliskom, intimnom dodiru s ljudskim glasom. Slušanje je, osim toga, i dobra vježba koncentracije, i nama odraslima, a pogotovo djeci.

KK: Koliko Book&Zvook aplikacija koristi deci i da li imate uvid kog uzrasta su najčešće vaši korisnici?

B&Z: Nažalost, nemamo statističke podatke o dobi djece koja slušaju kroz aplikaciju, ali je naša ‘Ježeva kućica’, poema Branka Ćopića kojom je za mnoge od nas započinjala književnost na našem jeziku, a koju smo u bogatom zvučnom aranžmanu snimile u suradnji sa sedmero istaknutih hrvatskih glumaca, naslov koji je uvjerljivo najviše puta preuzet. Svaki peti posjetitelj aplikacije spustio je Kućicu u svoj telefon. Ta je statistika potaknuta time što Kućicu nudimo besplatno, svjesne da mnogima naše knjige ostaju nedostupne, ali je i pokazatelj da za slušanjem ima potrebe, da je Ćopić i dalje popularan, da će mnogi roditelji posegnuti za takvim sadržajem i ponuditi ga svom djetetu u zamjenu za vizualni sadržaj, jer im ovaj potiče maštu i obuzima ih na način koji oslobađa, a ne sputava. Za djecu je dobrobit od slušanja knjiga još daleko veća nego za njihove roditelje.

KK: Kako birate sadržaj koji će se naći na platformi i koje knjige biste svima preporučile?

B&Z: Na svojevrsnoj čistini, s otvorenim prostorom u svim smjerovima, mi se osjećamo i nadahnuto i prestravljeno. Treba pročitati sve što vrijedi čitanja, a toga je mnogo. Za sad s ponosom izdvajamo roman ‘Proljeća Ivana Galeba’ Vladana Desnice, jer je monumentalan na razini jezika i audio produkcije. Naš najnoviji naslov je ‘Crni molitvenik’, poezija Marka Tomaša u njegovoj interpretaciji. Snimamo najnoviji prijevod zbirke priča Rumene Bužarovske, a najavljujemo i publicističku ediciju, još novih čitanja klasika, lektire i naslove za djecu.

Foto: Vedran Peteh

The post Book&Zvook: Zaronite u svet zvuka appeared first on Kulturni kišobran.

Aplikaciju možete da preuzmete na Google Play-u na ovom linku.

“Ovo je veliki korak za naš portal i nadamo se da će se čitaocima dopasti aplikacija. Na njoj je poslednjih nekoliko meseci radio Nikola Spasić, naš IT stručnjak”, kaže urednica Miljana Miletić.

Ako vam se aplikacija dopala, ili imate neku sugestiju, pa i kritiku – značilo bi nam da aplikaciju ocenite i napišete recenziju.

Kulturni kišobran je portal o kulturi nastao u želji da se promovišu kultura i kulturni događaji u Srbiji i regionu. Vremenom, shvatili smo da takođe želimo da budemo i platforma za mlade i neafirmisane, ali i ostvarene umetnike, pesnike, muzičare, glumce, slikare i sve one koji na neki način doprinose očuvanju kulture.

Portal je u martu dobio svoj prvi tim saradnika, koji je zaokružen na sedam imena početkom leta. To su: Kristina Vuković, Vanja Pavićević, Dragana Ilić, Ivana Dinić, Jana Vujačić, Strahinja Grozdanić i Zorana Milosavljević.

“Isprva smo samo hteli da okupimo nekoliko saradnika koji bi pisali za sajt. Ispostavilo se da smo oformili jedan sjajan tim kreativaca, čija energija čini ovaj portal posebnim”, kaže Miljana.

Aplikacija će za početak biti dostupna samo sa korisnike Android mobilnih telefona.

Foto: Kulturni kišobran/Promo

The post Preuzmite našu aplikaciju! appeared first on Kulturni kišobran.

Aplikaciju ćete vrlo brzo moći da preuzmete na Google Play-u. Za sada, na ovom linku možete videti kako će aplikacija izgledati, i ujedno biti među prvima koji će je preuzeti.

“Ovo je veliki korak za naš portal i nadamo se da će se čitaocima dopasti aplikacija. Na njoj je poslednjih nekoliko meseci radio Nikola Spasić, naš IT stručnjak”, kaže urednica Miljana Miletić.

Kulturni kišobran je portal o kulturi nastao u želji da se promovišu kultura i kulturni događaji u Srbiji i regionu. Vremenom, shvatili smo da takođe želimo da budemo i platforma za mlade i neafirmisane, ali i ostvarene umetnike, pesnike, muzičare, glumce, slikare i sve one koji na neki način doprinose očuvanju kulture.

Portal je u martu dobio svoj prvi tim saradnika, koji je zaokružen na sedam imena početkom leta. To su: Kristina Vuković, Vanja Pavićević, Dragana Ilić, Ivana Dinić, Jana Vujačić, Strahinja Grozdanić i Zorana Milosavljević.

“Isprva smo samo hteli da okupimo nekoliko saradnika koji bi pisali za sajt. Ispostavilo se da smo oformili jedan sjajan tim kreativaca, čija energija čini ovaj portal posebnim”, kaže Miljana.

Aplikacija će za početak biti dostupna samo sa korisnike Android mobilnih telefona.

The post Kulturni kišobran pokreće aplikaciju! appeared first on Kulturni kišobran.