Devet kultnih filmova na 49. FEST-u: “Odiseja u svemiru”, “Andrej Rubljov”…

Jedna od programskih celina na predstojećem FEST-u biće posvećena kultnim filmovima koji su obeležili prethodne edicije festivala.

Inače, 49. izdanje Međunarodnog filmskog festivala – FEST će biti održano od 2. do 11. aprila.

„FEST-ovih 50”

U okviru selekcije „FEST-ovih 50”, u velikoj dvorani Sava centra biće prikazano devet ostvarenja: „Odiseja u svemiru” Stenlija Kjubrika, „Limeni Doboš” Folkera Šlendorfa, „Smrt u Veneciji” Lukina Viskontija, „Zmijsko Jaje” Ingmara Bergmana, „Ponoćni kauboj” Džona Šlezingera, „Andrej Rubljov” Andreja Tarkovskog, „Tristana” Luisa Bunjuela, „Borsalino” Žaka Dereja” i „Beti Blu” Žan Žaka Benea.

Film „Odiseja u svemiru” Stenlija Kjubrika prikazan je na prvom izdanju FEST-a 1971. godine. Radnja prati putovanje na Jupiter s računarom HAL-om 9000 nakon otkrića tajanstvenog crnog monolita koji utiče na ljudsku evoluciju.

Film se bavi temama egzistencijalizma, ljudske evolucije, tehnologije, veštačke inteligencije i vanzemaljskog života.

„Odiseja u svemiru” nominovana je za četiri Oskara, a ovenčala se jednim, dodeljenim za vizuelne efekte. U narednim decenijama film je stekao kultni status, a kritičari i filmski stvaraoci ga smaraju jednim od najuticajnijih filmova svih vremena.

„Ponoćni kauboj” Džona Šlezingera, u kome su kultne uloge ostvarili Džon Vojt i Dastin Hofman, još jedan je film prikazan na prvom izdanju FEST-a. Glavna glumica u filmu, Silvija Majls, ujedno je bila i prva pristigla gošća u istoriji ove manifestacije. Šlezingerov film, čija se radnja odvija oko prijateljstva naivnog žigola u Njujorku (Vojt) i sitnog prevaranta (Hofman), svojevremeno je dobio Oskara za najbolji film, najbolju režiju, i najbolji adaptirani scenario.

Filmsko ostvarenje „Limeni doboš” Folkera Šlendorfa na FEST-u je prikazan 1980. godine, ubrzo nakon što je dobio najveća priznanja u svetu filma: Zlatnu palmu u Kanu i Oskara za najbolji film van engleskog govornog područja. Nastao po romanu Gintera Grasa, film prati život Oskara Macerata koji odlučuje da nikad neće odrasti, u godinama uspona nacizma i Drugog svetskog rata. Reditelj Folker Šlendorf je u 21. veku bio rado viđen gost FEST-a, pa je tako Beograd posetio 2001. i 2008. godine. U programu „FEST-ovih 50”, publika će moći da vidi „Director’s cut” verziju filma produženu za 20 minuta, po originalnoj viziji autora.

https://www.youtube.com/watch?v=NTKLqhT-tTo

Ostvarenje „Andrej Rubljov” slavnog ruskog reditelja Andreja Tarkovskog  imalo je svetsku premijeru 1966, a prvi put je prikazano na FEST-u 1973. godine. Film zasnovan na životu istoimenog ruskog slikara ikona iz 15. veka, ponovo se našao na FEST-u 2008. godine kada je održana projekcija restaurisane verzije. Tim povodom je gost Beograda i festivala bio ruski snimatelj Vadim Jusov, koji je radio i na originalnoj verziji filma.

Andrej-Rubljov-1024x743 Devet kultnih filmova na 49. FEST-u: "Odiseja u svemiru", "Andrej Rubljov"...

Film „Smrt u Veneciji” u režiji Lukina Viskontija prikazan je na FEST-u 1973. Ova adaptacija istoimene pripovetke Tomasa Mana osvojila je posebno priznanje na festivalu u Kanu dve godine ranije. 

„Tristana” legendarnog Luisa Bunjuela, sa Katrin Denev u glavnoj ulozi (koja je posetila FEST 2005. godine), našla se na čuvenom prvom izdanju festivala, kao i „Borsalino” Žaka Dereja sa Žan-Pol Belmondom i Alenom Delonom u vodećim rolama, kao jedan od najuspešnijih gangsterskih filmova u istoriji francuske kinematografije.

Erotska psihološka drama „Beti Blu” Žan Žaka Denea (1986.) bio je jedan od filmova koji su obeležili osamdesete godine na FEST-u.

https://kulturnikisobran.com/49-fest-pod-sloganom-povratak-u-buducnost/

Informacije o prodaji karata za 49. Međunarodni filmski festival – FEST biće naknadno objavljene.   

Foto: FEST promo

Share this content:

Kulturni kišobran

Kulturni kišobran je nastao u želji da se promovišu kultura i kulturni događaji u Srbiji i regionu. Vremenom, shvatili smo da takođe želimo da budemo i platforma za mlade i neafirmisane, ali i ostvarene umetnike, pesnike, muzičare, glumce, slikare i sve one koji na neki način doprinose očuvanju kulture.