“HEROINE” dobile glavnu evropsku nagradu za građanska naučna istraživanja

Projekat „HEROINE – Nasleđe emancipacije: Osnaživanje Romkinja kroz izgradnju mreža solidarnosti“, koji realizuje Etnografski institut SANU, u saradnji sa Filozofskim fakultetom Univerziteta u Beogradu i Romskim ženskim centrom „Bibija“, dobitnik je glavne nagrade u okviru prestižnog programa EU Prize for Citizen Science, koji organizuje Ars elektronika u partnerstvu sa Evropskom unijom.

Ovo najviše priznanje dodeljuje se projektima koji kroz aktivno učešće građana donose inovativne, društveno angažovane i naučno relevantne odgovore na najsloženije izazove savremenog društva.

Nagrada će biti svečano uručena u septembru 2025. godine na Festivalu Ars elektronike u Lincu, jednom od najvažnijih svetskih događaja na raskrsnici umetnosti, nauke, tehnologije i društva.

O projektu HEROINE

„HEROINE“ ima za cilj osnaživanje Romkinja kroz inovativnu upotrebu participativne metodologije mapiranja zajednice, koja im omogućava da budu ne samo ispitanice, već i aktivne istraživačice i koautorke procesa. Umesto da budu predmet tumačenja, žene iz romske zajednice kroz ovaj pristup same osvetljavaju svoje životne puteve, vrednosti i doprinose društvu. Projekat obuhvata izradu publikacije i mobilne izložbe, koja će prikazati snagu i dostignuća Romkinja.

Nasleđe, vidljivost, zajedničko znanje

Metodologija koju primenjuje „HEROINE“ prevazilazi tradicionalne granice društvenih istraživanja, uvodeći model u kome lokalno znanje, iskustvo i perspektiva marginalizovanih grupa postaju ključna naučna vrednost. Mapiranje zajednice omogućava vizuelizaciju resursa, izazova i nematerijalnog kulturnog nasleđa – sa posebnim osvrtom na nasleđe ženskog aktivizma i prakse solidarnosti.

Ovakav pristup doprinosi razvoju socijalne kohezije i naučne kulture, a žene iz romske zajednice postavlja u sam centar procesa emancipacije i javnog prepoznavanja. Projekat se zalaže za nove puteve razumevanja savremenih vizija nematerijalnog kulturnog nasleđa i naglašava značaj njegovog mesta u životu zajednica, održavajući prakse živim. Ulaskom u polje savremene relevantnosti nasleđa, rezultati projekta donose snažan doprinos međunarodnoj debati o tome šta se danas može smatrati nasleđem i kako se ono prepoznaje i vrednuje u različitim lokalnim kontekstima.

Foto: ISO DUO

Share this content:

Kulturni kišobran

Kulturni kišobran je nastao u želji da se promovišu kultura i kulturni događaji u Srbiji i regionu. Vremenom, shvatili smo da takođe želimo da budemo i platforma za mlade i neafirmisane, ali i ostvarene umetnike, pesnike, muzičare, glumce, slikare i sve one koji na neki način doprinose očuvanju kulture.